Šejh Ismail effendi

                    Bismillahi-r-Rahmani-r-Rahim.

 Osnova tarikatskog puta je ljubav, muhabet. Ako insan želi da se približi Allahu dž.š.,on treba da zna tu tajnu. Onaj ko želi da krene putem tarikata treba da zna šta je ašk – muhabet. Insan treba da zna da voli. Jedini koji zaslužuje našu ljubav je Allah dž.š. ali mi nemamo za to snagu.

 

Kao što vatra počne,  pa se rasplamsa, tako treba i naša ljubav prema Allahu dž.š. da raste. Zato je potrebno da se muslimani vole između sebe. Upravo ta ljubav,taj muhabet medju vjernicima je iskra koja će zapaliti  vatru naše ljubavi prema Allahu dž.š.

Nijedan šejh bez razloga ne odabire svoje muride, nego sigurno zbog toga što taj murid osjeća ljubav prema njemu i što ga prihvata. Bez obzira u kakvom je halu-stanju taj čovjek, šejhova je dužnost-vazifa  da tog čovjeka pripremi za susret sa Allahom dž.š.  S tim nijjetom insan treba da pristupi tarikatu, da se pripremi da jednog dana stane pred Allaha dž.š. Početak tog puta je njegova ljubav prema svom šejhu, a ono što šejh najviše voli su njegovi muridi. Ako murid primjeti da šejh voli neku osobu, on treba znati, da je šejh nešto vidio u toj osobi, pa je zato voli.

Prvo mjesto koje šejtan napada je upravo to mjesto gdje počinje naš put u tarikatu. Tu on želi da nam prepriječi put. Kad se rodi ljubav među džematlijama, među vnernicima, među pripadnicima tarikata, onda je to početak tog puta i to je iskra koja će prerasti u vatru, a vatra u požar.

Taj će sluga goriti u toj vatri, sve dotle dok ne bude spreman za susret sa svojim Gospodarom. Šejtan zna taj put, i ti treba da znaš. Koliko voliš muride svog šejha, toliko se možeš približiti šejhu. Počet ćeš da vidiš u svakom muridu sliku svog šejha, jer je svaki murid dio svog šejha na određeni način.

 

To je značenje izraza fena-fi-murid, znači da se murid izgubi u muridu. Onda gdje god krene počinje da vidi svog šejha. Kada njegova ljubav prema šejhu dođe do određene granice, onda šejh otvara perdu i murid vidi Pejgambera s.a.v.s. Iza šejhove zavjese, perde, nalazi se Pejgamber s.a.v.s., a iza sljedeće perde je Allah dž.š.

Zato je bitno na početku tog puta da se držite čvsto na svojim nogama. Neki dođu i prođu, a oni koji ostanu, oni nastavljaju ovim putem. Svako ima svoj nefs i sigurno da među muridima dolazi do nesuglasica, ali murid za ljubav šejha, treba da prevaziđe te nesuglasice, jer zajedno krećemo ovim putem i da inšallah zajedno dođemo do Allaha dž.š.

Jednom se jedan murid žalio svom šejhu na druge muride, ovaj je ovakav, onaj je onakav. Onda mu je šejh pokazao u šumi kako se grupa ježeva čvsto uhvatili jedan za drugog da im bude toplije stvorili su jednu loptu, ali kad se približe jedan drugom bodlje od ovog drugog ga bodu. Kada se udalje bude im hladno, onda se opet približe jedni drugima  morajući se priviknut na to.

 

Naviknut će se na tu bol da bi mogli da opstanu zajedno i to je poenta tog puta. To naravno nije lahko, zato što svako ima svoj nefs kojeg je teško obuzdat. Kada prevaziđu te poteškoće onda ti insani počinju zajedno da koračaju ovim putem. U pravom smislu riječi to znači pobijediti svoj nefs.

 

Ako ne postoje takve nesuglasice, onda to znači da u tom tarikatu nije nešto u redu sa konekcijom tj. da je silsila prekinuta. Ako je sve previše uredu i opušteno, onda to znači da nešto nije u redu i šejtan je onda zadovoljan.  

Ako postoji netrpeljivost među muridima,onda to znači da postoji duhovnost,jer u suprotnom šejtan ne bi napadao i to je u neku ruku naše mjerilo. Ako šejtanu nije pravo znači da tu postoji nešto.
Ako ti je nefs smiren znači da nešto nije u redu.

Da nam Allah dž.š omogući inšallah da svi zajedno aškom i muhabetom idemo prema Pejgamberu s.a.v.s. i Allahu dž.š., da nas naš Šejh k.s. pripremi da budemo primljeni u prisustvo Božijeg Poslanika s.a.v.s.i Allaha dž.š.   Poslije toga se nemamo čega bojati.

Fatiha!