Tada Džibril a.s. po Allahovoj naredbi dođe do Poslanika s.a.v.s. koji je očekivao odgovor od Gospodara. Džibril a.s. reče: „O Muhammede (s.a.v.s.), pitaj onoga ko traži odgovor šta je on pripremio za posljednji dan. Pitaj ga!“ I Poslanik s.a.v.s. postavi beduinu to pitanje. On odgovori: „O Muhammede (s.a.v.s.), ja volim tebe i volim Tvoga Gospodara Svevišnjeg Allaha. I ništa drugo. Imam ljubav prema Gospodaru i ljubav prema tebi“. Džibril a.s. reče Poslaniku s.a.v.s.: „Odgovori mu Muhammede (s.a.v.s.) da ćete taj beduin i ti biti kao dva prsta jedan uz drugog. On će biti sa tobom i sa Gospodarom zbog svoje ljubavi prema Njemu dž.š.“ Poznat je Poslanikov s.a.v.s. hadis: „Svako će na budućem svijetu biti sa onim koga je volio.“
Vezano za ovaj hadis Ebu Bekr es-Siddik upitao je Poslanika s.a.v.s.: “O Resulallah, pa zar nisu potrebna i djela? Zar je dovoljno samo voljeti, zar ne trebaju i djela”? Poslanik mu je odgovorio: “Ne, Ebu Bekre, djela nisu neophodna nego je važna ljubav. Svi oni koji vole jedni druge moraju s njima biti i na sudnjem danu.”
Postavlja se pitanje šta ako neko voli Poslanika i Allaha iskreno ali svojim djelima postupa suprotno onome što oni naređuju? Moguće je da neko voli Poslanika ali ne sluša njegova naređenja. Zato što osoba može voljeti svoga Gospodara i Njegovog Poslanika ali njegov nefs je jak, pa ta osoba iako nije zadovoljna svojim egom ipak mu se pokorava. Zbog toga mu ljubav daje koristi iako njegova djela nisu u skladu sa naredbama Allaha dž.š. ili naredbama Njegovog Poslanika, ali on ih ipak voli. Možda to može biti čovjek sa lošim djelima ali on voli dobre ljude. Čak može raditi nešto loše ali se ne slaže sa svojim nefsom. On ne voli loše ljude nego ga njegov nefs prisili da bude s njima i učini djela koja nisu dobra. Ali opet voli dobre ljude. Puno je ljudi koji rade loše stvari i brane to i vole one koji su loši. Ali ima i onih koji mogu ponekad učiniti loša djela ali preziru zlo ili zle ljude. Uvijek vole dobre ljude. O tome se radi, je li jasno? Jeste li razumjeli?
To su Poslanikove s.a.v.s. riječi – Svako će biti sa onim koga je volio. Kad je Ebu Bekr čuo taj hadis i Poslanikovo s.a.v.s. objašnjenje, odmah je klanjao dva rekjata zahvalnosti Allahu dž.š. – salatuš-šukr. Tada je rekao: „Ja Resulallah, nikad do sada nisam čuo bolje vijesti od ovog hadisa da će svako biti sa onim koga je volio. Nisam čuo bolje od ovih vijesti.“ To je Ebu Bekrova poniznost, takva da niko nije uspio doći do tog stepena. A evo i daljnjeg objašnjenja, pogledajte divni edeb Ebu Bekra r.a. koji je zatim rekao: „Ja Resulallah, dosad je moje srce gorjelo, bilo je u mukama, kao zavezano. Ovaj hadis odriješio je sve. Nisam ništa mogao odriješiti dosad a tvoj hadis je evo odvezao moje srce. Sad sam zadovoljan jer sam upravo postigao potpuni mir i spokoj u svom srcu. Mislio sam da u ovom životu ne mogu bez tebe nijednog trenutka, nisam mogao naći mir ni odmor bez tvog pogleda i zato je moje srce gorjelo. U džennetu, da su djela bitna, gdje bi bila moja djela i moj ibadet a gdje tvoji, o Resulallah? Kako ja mogu doći do stepena da budem s tobom. To je nemoguće kad bi djela bila uslov da se bude zajedno u džennetu, za mene bi bilo nemoguće da budem s tobom (vidite li njegove skromnosti). Ali kad si rekao da je samo ljubav najvažnija da budemo jedni s drugima, ništa mi od tebe nije draže. To su najslađe riječi koje sam čuo od tebe, ja Resulallah.“
Jeste li sad shvatili? Da su naša djela ono što se traži, da je to uslov da budemo s voljenim osobama uz njihova dobra djela, nikad ne bismo došli dotle. Ali Poslanik s.a.v.s. dao nam je najslađi i najlakši put da možemo biti s njim.
Stoga je u islamu, kao i u svim religijama, ljubav najveći stepen za vjernike. Ništa drugo ne može se porediti sa ljubavlju. Ljubav je važna. Prvi nam je korak da pozivamo ljude da vole Allaha svoga Gospodara. Možemo se sastati sa svakim, svaka religija se zasniva na tome – ljubav prema našem Stvoritelju, Gospodaru, ljubav prema Allahu dž.š. Možemo se susresti sa vjernikom svake vjere i to nam je dodirna tačka, ako se tu možemo naći dovoljno je. Onda se s njim možemo dogovarati korak po korak. Ako ne možemo naći osnovu sa ljudima koji su šejtanska vojska, treba ih ostaviti! Ali u svakom narodu, u svakoj religiji možemo pronaći ljude s kojima ćemo se susresti na toj tački – ljubavi prema Uzvišenom Allahu.
Moguće je da ljudi tvrde da vole Allaha i Njegovog Poslanika ali mrze nasljednike Poslanika s.a.v.s. i uvijek se bore protiv njih. Je li to zaista prava ljubav za Allaha i Njegovog Poslanika? Naređeno je da moramo voljeti ljude radi Allaha dž.š. Ako neki čovjek voli svog Gospodara, možemo se s njim pronaći na bazi ljubavi prema Allahu dž.š. i Njegovom Poslaniku, to je prvi korak. Drugo, ako je Allahova naredba da volimo sve dobre ljude, ko to može odbiti? Zar nije istina da treba voljeti svaku dobru osobu? Općenito moramo voljeti sve dobre ljude. Ako neko ne prihvata pojedinačno ovoga ili onoga, to je drugo ali generalno ih moramo voljeti. Zato što Allah dž.š. svima naređuje da trebaju voljeti Poslanika s.a.v.s., evlije i dobre ljude, a i naređuje da preziremo šejtane i njihove sljedbenike. Ovo je takođe glavno pravilo u svakoj religiji. Ako ljudi za sebe mogu reći da su đavoli, oni su tada poludjeli. Općenito je ovo način, ali pojedinačno, na primjer Abdul Kadir Gejlani je veliki evlija. Vi u to vjerujete i volite ga kao nasljednika našeg Poslanika s.a.v.s. Ako neko dođe i kaže vam da nije tako, ostavite ga. Pojedinačno ljude ne možemo prisiliti na to, ali uopšteno možemo reagovati jer nikad nemaju pravo da takvo nešto opovrgnu.
Gospodaru, iz časti prema Tvom Voljenom, iz časti prema Poslaniku Milosti, spusti i na nas svoju Milost. Otvori nam Milosti koje će nas obradovati i izvana i iznutra. El-Fatiha.
